Grb Kikinde

Aktuelno

Budite informisani...

Prednost data kvalitetu, a ne brzini radova

Datum: 30.11.2011.

30.11.2011.

Prva kompletna rekonstrukcija zgrade Skupštine opštine Kikinda koja se bliži kraju, koštaće između 42 i 45 miliona dinara, a rok za završetak probijen je da bi se ispoštovao kvalitet radova- saopštio je danas načelnik Opštinske uprave Branko LJuboja. Sredstva za radove zahvaljujući kojima će reprezentativno zdanje biti prvi put sređeno otkako je podignuto 1891. godine, obezbeđena su iz opštinskog budžeta, ali  i drugih fondova poput sredstava od igara na sreću Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu koje je obezbedilo tri miliona dinara. LJuboja se osvrnuo na i dalje u javnosti prisutne kritike prema kojima radovi na zgradi, koja je pod zaštitom države, traju četiri godine:

 -Rekonstrukcija je započela jula 2010. godine i traje do sada, dakle godinu i četiri meseca. To znači da su kritike netačne, paušalne i demagoške. Sve političke stranke u gradu koje nas kritikuju, izbegavaju da kažu u kakvom je lošem stanju bila zgrada bila. Zato smo prednost dali kvalitetu, a ne brzini kojom će radovi biti okončani- podvukao je LJuboja.
On je podsetio da je 2009. godine na zgradi postavljena skela jer su sa tornja počeli da otpadaju veliki komadi fasade:
-Te godine sredstva za rekonstrukciju nisu bila planirana, pa ni radovi nisu mogli da započnu. Tokom zime 2010. godine, urađen je projekat rekonstrukcije koji je podrazumevao dve faze. Jula iste godine potpisan je ugovor sa kikindskom firmom  „Pemir“ koja je rekonstruisala krov- naveo je LJuboja.
Prva faza radova odnosila se na  kompletnu izmenu krovne konstrukcije, zamenu crepa, rekonstrukciju kule i postavljanje  bakra na krovu i kupolama, dok druga podrazumeva sanaciju fasade i zamenu stolarije koju izvodi firma „Ju Mol“ iz Subotice. Za prvu fazu utrošeno je 17 miliona dinara, dok će druga koštati 26 miliona. U budžetu za 2012.godinu biće planirano 4,7 miliona dinara za uređenje podruma. Arhitekta Aranka Blat je u svojstvu člana stručnog nadzora konstatovala da su tek nakon otkrivanja krovne konstrukcije, uočena značajna oštećenja:

- Svaki segment rada na ovom projektu urađen je visoko profesionalno i uz upotrebu vrhunskih materijala- rekla je ona.

Zgrada će biti omalterisana materijalom kojim se do sada nije radilo u Srbiji. Crep je uvezen iz Nemačke, dok je dekorativno osvetljenje uradial firma „Minel Šreder“.

Stručnjaci Međuopštinskog  zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Subotice Geza Vaš i Luka Aćimović, veoma su zadovoljni načinom na koji se pristupilo  prvoj komletnoj rekonstrukciji zgrade. Prema njihovoj oceni  sve ranije adaptacije i sanacije bile su nestručne, a odnosile su se na popravke i klasična krečenja.

Zbog unutrašnjih radova , ulaz sa Trga u zgradu Skupštine opštine je privremeno zatvoren. Mole se sugrađani da, dok traju radovi,  u zgradu Opštine ulaze iz ulice Braće Tatić.

Narodni poslanici na tribini u Kikindi

Datum: 29.11.2011.

29.11.2011.

Narodna skupština Republike Srbije u saradnji sa misijom OEBS-a u Srbiji sprovodi od 2004. godine programe čiji je osnovni cilj približavanje parlamenta građanima i upoznavanje građana sa svim segmentima rada Narodne skupštine. Jedan od programa rada, „Mobilni parlament“ podrazumeva terenske posete narodnih poslanika i zaposlenih u stručnoj službi Narodne skupštine gradovima u Srbiji.
Šest narodnih poslanika gostovaće na tribinama u Kikindi koje će biti održane u petak 2. decembra u 11 časova u Gimnaziji, a od 18 časova u Svečanoj sali Skupštine opštine.

Jedinice za palijativno zbrinjavanje i u kikindskoj bolnici

Datum: 29.11.2011.

29.11.2011.

Opšta bolnica u Kikindi jedna je od trinaest bolnica u Srbiji koja će u okviru projekta Ministarstva zdravlja pružati usluge palijativnog zbrinjavanja bolesnika, odnosno zbrinjavanja teško obolelih pacijenata. Tim povodom koordinatorka za implementaciju palijativnog zbrinjavanja u Srbiji prim. dr Nataša Milićević i dr DŽon Ili iz Sjedinjenih Američkih Država, specijalista za  palijativno zbrinjavanje pacijenata, danas su posetili kikindsku bolnicu:

-Ovaj projekat sprovodi Ministarstvo zdravlja Republike Srbije, a finansira  Evropska unija. Kikindska bolnica aplicirala je za ovaj projekat i našla se na spisku trinaest zdravstvenih ustanova što je veliki uspeh i čast- konstastovao je pozdravljajući goste direktor bolnice dr Dušan Kolarović.


Troškove lečenja snosiće Republički fond za zdravstveno osiguranje. U jedinice za palijativno zbrinjavanje, pacijent će boraviti do 14 dana, a po potrebi i duže.
Kako je pojasnila dr  Persa Simić, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije, palijativno zbrinjavanje podrazumeva aktivnu i sveobuhvatnu brigu o pacijentima koji boluju od neizlečivih bolesti. Pored kontrole bola i drugih simptoma, pacijentima i članovima njihovih porodica u tim teškim trenucima  pruža  se psihološka i socijalna podrška:

 

-U palijativno zbrinjavanje uključeni su timovi profesionalaca koje čine lekari , medicinske sestre, tehničari, fizioterapeuti, socijalni radnici,  i u zavisnosti od verskog opredeljenja,  sveštenik ili duhovnik. Cilj ovakvog zbrinjavanja jeste da u završnoj fazi bolesti, obolelom omogući kvalitet života dostojan čoveka. U okviru naše jedinice za produženo lečenje, obezbedili smo dve sobe za četiri kreveta i pratećom opremom iz Evropske unije. Projekat palijativnog zbrinjavanja bolesnika u našoj ustanovi trajaće do 2013. godine. Pošto prostora, znanja i volje ima, nije isključeno da po potrebi obezbedimo još postelja-kazala je dr Simić.
Američki specijalista za  palijativno zbrinjavanje pacijenata dr DŽon Ili, istakao je da je veoma važno što je  kikindska bolnica prepoznala neophodnost da podjednaku brigu pruži i ovoj kategoriji obolelih, dok je koordinatorka za implementaciju palijativnog zbrinjavanja u Srbiji prim. dr Nataša Milićević , kao krucijalni segment projekta, potencirala edukaciju 1.500 medicinskih radnika, za šta je izdvojeno 2,7 miliona evra:
-Na taj način približiće im se palijativno zbrinjavanje kao jednu posebnu disciplinu, jer se o njoj malo zna. Drago mi je što je i u našem društvu konačno krenulo malo više da se priča o zbrinjavanju ove kategorije pacijenata. Palijativna medicina ne bavi se bolešću, jer se najčećše radi o neizlečivom oboljenju. U našem fokusu je čovek, i kako da mu se ublaže fizička i psihička patnja- rekla je dr Milićević.

Veština komuniciranja u službi privlačenja investitora

Datum: 29.11.2011.

29.11.2011.

Predstavnici za podršku investicija u Vojvodini iz  Novog Sada,  danas su u Centru za stručno usavršavanje održali obuku kojoj su prisustvovali predstavnici Zrenjanina, Ade,  Kanjiže i Kikinde. U ime naše lokalne samouprave obuci koja se ticala ovladavanju veština komuniciranja i privlačenju investitora, prisustvovao je član Opštinskog veća zadužen za privredu i ekologiju Nenad Grbić. Svim učesnicima obuke uručeni su sertifikati.

 

Besplatnom informatičkom obukom do međunarodno priznatog sertifikata ECDL

Datum: 29.11.2011.

29.11.2011.

Polaznicima besplatne jednomesečne informatičke obuke  „Osiguraj svoje znanje, vozi sa ECDL-om“, u koju je bilo uključeno 15 nezaposlenih mladih ljudi iz kikindske opštine i desetoro lica iz opštine Kanjiža, sinoć su u Centru za stručno usavršavanje, uručeni međunarodno priznati certifikati ECDL. Svečanosti su, pored ostalih, prisustvovale pomoćnica predsednika opštine zadužena za oblast međunarodne saradnje i projekte Julijana Jovanić i koordinatorka Kancelarije za mlade Biljana Stojanović. Ovaj projekat realizovao je Omladinski kluba opšine Kikinda uz  finansijsku potporu Ministarstva omladine i sporta koje je u tu svrhu izdvojilo 500.000 dinara. Partneri u projektu „Osiguraj svoje znanje, vozi sa ECDL-om“, bili su kikindski Centar za stručno usavršavanje i Regionalni centar za obrazovanje prosvetnih radnika iz Kanjiže. Obuka je realizovana u periodu od 6. oktobra do 11. novembra, tokom koje su polaznici prisustvovati četrdesetočasovnoj informatičkoj obuci iz nekoliko oblasti-podsetila je Milana Puzić, predsednica Omladinskog kluba opšine Kikinda.

 

Čestitajući na zasluženo dobijenim sertifikatima direktor Centra za stručno usavršavanje Dobrivoj Martonoši je mladim ljudima poručio:
-Kao prosvetni radnik volim da kažem da mladi u današnje vreme nisu pismeni, ako ne znaju da koriste računar i služe se engleskim jezikom. Drago mi je što ste se sada i informatički opismenili. Verujem da ste za vreme trajanja obuke uverili da ova ustanova nije namenjena isključivo stručnom usavršavanju prosvetnih radnika nego i svim zainteresovanim građanima naše opštine i regiona.