Grb Kikinde

Aktuelno

Budite informisani...

Da ekonomsko osnaživanje žena bude intenzivnije

Datum: 24.02.2012.

24.02.2012.

Mogućnost ekonomskog osnaživanja žena i izrada lokalnog akcionog plana za poboljšavanje njihovog položaja kao prve faze projekta „ Savez za unapređenje ekonomskog položaja Kikinđanki“, našle su se u fokusu rasprave predstavnica političkog, javnog i privrednog života našeg grada i opštine. Pomoćnica predsednika opštine Gordana Bulatović  ističe da je lokalnoj samoupravi izuzetno značajno što je Ministarstvo rada i socijalne politike, odnosno Uprava za rodnu ravnopravnost, prepoznala rad Udruženja  žena „Artesa“ koje je sposobno da ovakav projekat realizuje


- Značajno je da dobijemo takav strateški  dokument, koji nam je neophodan za dalje kreiranje politike ekonomskog osnaživanja žena. Mislim da bez ovakvog udruženja, lokalna samouprava ne bi imala imala kapacitet da dobije dokument koji će se naslanjati na lokalni akcioni plan razvoja Kikinde. Ponosna sam što u našoj sredini imamo žene koje su sposobne da realizuju ovakve projekte- rekla je ona.
Ističući da projekat „Savez za unapređenje ekonomskog položaja Kikinđanki“ sa 13.500 evra finansira Kraljevina Švedska, predsednica „Artese“ Svetlana Kozić ukazuje da će biti realizovan u nekoliko faza:
-Danas smo okupile žene naše opštine  koje se bave poljoprivredom , iil prihod ostvaruju samostalnim biznisom. Mišljenja i stavovi koje su iznele tokom diskusije, biće polazna osnova za izradu lokalnog akcionog plana za poboljšanje položaja žena. Do kraja aprila trajaće aktivnosti koje se odnose na usvajanje akcionog plana. Potom će uslediti druga faza koja podrazumeva obuku žena sa sela za samostalni biznis- preduzetništvo i agrobiznis. Raspisaćemo konkurs, i u skladu sa prioritetima, odabrati učesnice. Po 26 polaznica biće uključene u obuku za preduzetništvo i agrobiznis. Obuku za preduzetništvo obavljaće članice „Artese“ u saradnji sa Akademijom ženskog preduzetništva,  dok će one koje se opredele za agrobniznis,  obučavati članovi „Banatske lenije“-kaže Kozić.



 

U kikindskoj opštini ukinuta vanredna situacija

Datum: 23.02.2012.

23.02.2012.

Na području naše opštine danas je i zvanično ukinuta vanredna situacija. Prema oceni članova Štaba za vanredne situacije, ekipe Zimske službe, vatrogasci i ostale javne službe savesno su obavili sve poverene zadatke. Tokom trajanja vanredne situacije i građani su se korektno ponašali i dali svoj doprinos:

-U periodu od 5. do 22. februara, i na području naše opštine pala je velika količina snega. Visina belog pokrivača iznosila je oko 40 centimetara. Nije nam samo sneg stvarao probleme, nego i niska temperatura i jak vetar koji je na pojedinim deonicama stvarao smetove. Na pojedim mestima snežni nanosi dostizali su visinu iznad jednog metra. Tokom trajanja vanredne situacije ekipe Zimske službe uspevale su da, sem primarnih, očiste  i lokalne i nekategorisane puteve- saopštio je član Štaba za vanredne situacije Radoslav Bokanić.

 

Stručnjaci pozdravljaju odluku opštine Kikinda da gradi fabriku vode

Datum: 23.02.2012.

23.02.2012.

Prisustvo arsena i amonijaka u vodi za piće, ali i uloga pilot projekata u ispitivanju vode, te projektovanje postrojenja za pripremu vode za piće, teme su dvodnevnog seminara koji se održava u Regionalnom centru za stručno usavršavanje, a predstavlja deo srpsko-mađarskog IPA projekta vrednog 600.000 evra:
-Učešće u ovom projektu uzela su 24 istraživača iz Mađarske i naše zemlje. Skeniraćemo kvalitet vode  u svim vodovodima u susednoj zemlji i Vojvodini, pokazati u kojima ima arsena, prirodnih organskih materija i amonijaka,  i o tome obavestiti javnost.  Na osnovu tih podataka, međudržavni tim treba da projektuje najoptimalniju tehnologiju prerade vode. Spram nešto više od 300 vodovoda, u Pokrajini postoji samo 12 postrojenja.  Da bi se u Vojvodini rešio problem kvalitetnog snabdevanja građana zdravom vodom neophodna su ogromna ulaganja- između 800 i 900 miliona evra. Poučeni iskustvom Mađarske koja ni u roku od devet godina nije uspela da ga reši, shvatili smo da se tako nešto može uraditi samo korak po korak- ukazuje prof. dr  Božo Dalmacija sa novosadskog Prirodno-matematičkog fakulteta.

 

Ukoliko se, kako naglašava prof. dr Dalmacija, uradi kvalitetan projekat, veća je šansa za dobijanje donacije od Evropske unije, zasto što oba partnera nisu ekonomski toliko snažna da ga sami realizuju. On pozdravlja nameru opštine Kikinda da se upusti u izgradnju fabrike za preradu vode:
-To je dobra namera, ali bi možda trebalo da se ugledamo na Evropsku uniju, u kojoj je prisutan model ukrupnjavanja vodovoda. Najkvalitetnija voda u Banatu nalazi se na području Banatske Dubice kod Sečnja i Radojeva kod Nove Crnje. Znajući da opština Kikinda ozbiljno razmišlja da se upusti u izgradnju fabrike vode, možda bi trebalo razmišljati o mogućnosti da se deo vode dovede sa tih lokacija. Eto prilike da se možda na tom planu udruže opštine Sečanj, Žitište, Nova Crnja i Kikinda- sugeriše prof. dr Dalmacija.
Član Opštinskog veća zadužen za privredu i ekologiju Nenad Grbić, podseća da je 40 odsto opština u Vojvodini suočeno sa prisustvom  arsena u vodi:
-Ovim skupom želeli smo da demistifikujemo temu kvaliteta vode iz kikindskog vodovoda. Lokalna samouprava i JKP „6. Oktobar“ ništa ne kriju. Naprotiv, želimo da i na ovaj način inforišemo građane i od eminentnih stručnjaka čujemo iz prve ruke šta na valja činiti.  Ponavljam da fabrike vode nije nikakav predizborni trik nego naše strateško opredeljenje- izričit je Grbić.
Inicijativa da Kikinda bude domaćin dvodnevnog stručnog skupa potekla je od lokalne samouprave i poslovodstva JKP „6. oktobar“.

Selima za sport, kulturu, rad udruženja građana i investicije 56 miliona dinara

Datum: 23.02.2012.

23.02.2012.

Seoskim mesnim zajednicama će iz ovogodišnjeg opštinskog budžeta za finansiranje sporta, kulture i rada Udruženja građana na raspolaganju biti stavljen 21 milion dinara. Izvesna je i  finansijska potpora od 35 miliona dinara sa koliko će investicione projekte u selima kikindske opštine finansirati JP „Direkcija za izgradnju grada“:


-Ključ raspodele sredstava ostao je nepromenjen u odnosu na lane. Jedina novina odnosi se na okolnosti proistekle nakon nenadavnog popisa i nov, nažalost, manji broj stanovnika u svim selima. To znači da je najveći pojedinačni iznos namenjen za sport, kulturu i udruženja građana od oko 3,7 miliona dinara  namenjen Mokrinu, a najmanji od oko 1,8 miliona dinara Banatskoj Topoli. Isti je slučaj i sa sredstvima koja  su selima namenjena iz budžeta JP „Direkcija za izgradnju grada“. Mokrinu će pripasti oko 6,2 miliona dinara, a Banatskoj Topoli nešto više od 2,6 miliona. Stavka namenjena za finansiranje sporta, kulture i rada Udruženja građana nešto je veća od lanjske, dok je iznos koji je opredelilo JP „Direkcija za izgradnju grada“ na prošlogodišnjem nivou. Činjenica je da  mladi sve više napuštaju sela, kako bi u gradskim sredinama pokušali da se zaposle .  Školske klupe sve su praznije. Isti je slučaj i  sa sportskim klubovima i kulturno-umetničkim društvima- kaže Kabok.

 

Radovi u najvažnijim ustanovama kulture

Datum: 23.02.2012.

23.02.2012.

Za uređenje objekata u kojima su smeštene najvažnije gradske kulturne institucije poput Narodnog muzeja, Narodne biblioteke „Jovan Popović“ i Narodnog pozorišta ove godine uložiće se 13,5 miliona dinara. Zamenik predsednika opštine Miloš Latinović najavljuje da će  se šest miliona dinara utrošiti za izlačenje vlage i promenu istalacija u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ . Razmatra se i mogućnost proširenja u produžetku dvorišnog dela ili tavanskog dela objekta. Ove sezone izvestan je početak adaptacije Narodnog muzeja:


-Pored lokalne samouprave, taj projekat podržalo je Ministarstvo kulture. Geostatička snimanja već se rade. U ovaj posao lokalna samouprava će preko JP „Direkcije za izgradnju grada“, uložiti  pet miliona dinara. U toku su radovi u holu Narodnog pozorišta koje će, nakon dugo godina, biti domaćin  ovogodišnjeg Susreta profesionalnih pozorišta Vojvodine. Planirani su radovi i u sali. U tu svrhu izdvojeno je 2,5 miliona dinara- kaže Latinović i dodaje da se ne  odustaje od izgradnje multifunkcionalne sale i novog ulaza u pozorište.