Grb Kikinde

Aktuelno

Budite informisani...

Maksimalna primena alternativnih i obnovljivih izvora energije

Datum: 13.01.2012.

12.01.2012.

Primena alternativnih i obnovljivih izvora energija u kikindskoj opštini intenziviraće se u narednom periodu jer su inostrani investitori pokazali interesovanje za izgradnju solarne elektrane i eksploataciju geotermalnih bušotina- konstatovano je tokom razgovora pokrajinskog sekretara za energetiku i mineralne sirovine Radoslava Strikovića i predsednika opštine
Kikinda Ilije Vojinovića. U pratnji načelnika Severnobanatskog upravnog okruga Vladimira Ilića, oni su obišli objekte u kojima je energija sunca već našla primenu. Reč je o novom Domu učenika i studenata "Nikola Vojvodić" i Sportskog centra "Jezero". Na krovovima ovih objekata postavljeni su solarni kolektori:

 

-Gospodin Striković naš je čest gost. Lokalna samouprava ima veoma dobru saradnju sa sekretarijatom na čijem je on čelu. Ona se manifestovala kroz finansiranje posta vljanja solarnih kolektora u Domu učenika i studenata "Nikola Vojvodić" , Sportskom centru  "Jezero" i sanaciji jezera u Banatskom Velikom Selu. Nameravamo  da od ovog pokrajinskog sekretarijata ali  i Ministarstva za zaštitu životne sredine, zatražimo finansijska sredstva koja će nam omogućiti instaliranje solarnih kolektora u Opštoj bolnici, Narodnoj kuhinji pri Crvenom krstu i Gerontološkom centru. Potrudićemo se da naša opština bude prva u Srbiji koja će maksimalno koristiti obnovljive izvore energije- rekao je Vojinović.

U Domu učenika i studenata "Nikola Vojvodić" solarni kolektori koriste se tri meseca, a  njihova primena obezbeđuje uštedu energije od 30 do 40 odsto. Značajna ušteda ostvariće se i u Sportskom centru "Jezero". Solarni kolektori u ovom objektu koristiće se za zagrevanje sanitarne vode, a njihova primenu omogućiće uštedu između 60 i 70 odsto. Ove godine trebalo bi da se realizuje i druga fazu ovog projekta u SC "Jezero", koja se odnosi na grejanje vode u zatvorenim i otvorenim bazenima. U pitanju je investicija vredna oko 3,5 miliona. dinara. Zadovoljan onim što je čuo od domaćima, Striković je otkrio  da su Naftna industrija Srbije i neke mađarske kompanije zainteresovane za eksploataciju geotermalne energije u kikindskoj
opštini. Radi se o naftnim bušotinama čija je prosečna dubina oko 1.000 metara, a temperature vode od 50 do 85 stepeni. Striković je najavio da će se krajem januara u Kikindi održati sastanak radi dogovora o daljoj saradnji, i eventualnoj ekploataciji tih bušotina. On  se osvrnuo i na moguću izgradnju solarne elektrane kapaciteta do 30 megavata za koju je veoma
zainteresovana kineska državna kompanija "CHD korporejšn". Sa njom je pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine potpisao
Memorandum o saradnji:
- U narednih mesec dana biće formirano zajedničko preduzeće pokrajine i kineske kompanije koje će moći da realizuje izgradnju solarne elektrane. Ukoliko se potigne dogovor o izgradnji solarne elektrane kapaciteta do 30 megavati, onda bi trebalo da se uloži od 75 do 100 miliona evra- rekao je Striković.

 

 

 

Isti odnos lokalne samouprave prema svim selima naše opštine

Datum: 12.01.2012.

11.01.2012.

Za finansiranje kulturnih i sportskih aktivnosti u selima kikindske opštine iz ovogodišnjeg budžeta biće izdvojeno 22,5 miliona dinara. Identična suma je u te svrhe, bila opredeljena i protekle godine. U odnosu na lane nije se menjao ni iznos od 35 miliona dinara sa koliko tokom ove godine JP „Direkcija za izgradnju grada“ namerava da finansira ifrastrukturne radove u selima naše opštine- saopštio je član Opštinskog veća zadužen za mesne zajednice Imre Kabok, i dodao da  određenih novina  ipak ima:


-Novina u odnosu na prošlu godinu odnosi se na stavku u budžetu  od oko 5,85 miliona dinara, koja se tiče  finaniranja po dva komunalna radnika u svakoj mesnoj zajednici. Oni već rade u mesnim zajednicama, a u opisu njihovog posla spadaju održavanje higijene u zgradama mesnih zajednica, tamošnjih  kotlarnica, uređenje i održavanje seoskih groblja i drugi . Na ovaj način olakšaće se isplata naknada za njihov rad koja se plaća iz slobodnih sredstava mesnih zajednica. Pošto je u mesnim zajednicama evidentan nedostatak  izvora prihoda, odlučili smo da na ovaj način rešimo taj problem-rekao je Kabok.


Upitan da prokomentariše koji su to komunalni ili ifrastrukrurni problemi koji muče meštane sela naše opštine, Kabok je odgovorio da je „svako selo priča za sebe“:
-Nisu isti problemi u selu sa oko 5.000 stanovnika, ili onom koje ima četiri puta manje meštana. Sve ih pritiska bela kuga. Evidentan je manjak dece u školama, kulturno-umetničkim društvima i sportskim klubovima.  Rešenje nekih  od postojećih problema puno zavisi od agilnosti i angažovanja predsednika mesnih zajednica. Lokalna samouprava ima isti odnos prema svim selima naše opštine- naveo je Kabok.

 

 

Prioritet lokalne samouprave- ušteda energije

Datum: 12.01.2012.

11.01.2012.

Član Opštinskog veća zadužen za energetski menadžment i energetsku efikasnost Karolj Damjanov, otkrio je da lokalna samouprava namereva da sve ustanove socijalne zaštite, poput Gerontološkog centra ili objekta  Crvenog krsta, u kojoj se pripremaju topli obroci za korisnike Narodne kuhinje, dobiju solarne kolektore za proizvodnju tople vode. Solarni kolektori već su postavljeni na krovu novog Doma učenika i studenata „Nikola Vojvodić“ i zatvorenih bazena  SC „Jezero“:


-U okolnostima kada se za velika i skupa sistemska rešenja teško dolazi do sredstava iz fondova, pokušaćemo da na ovakav način, i pojedinačnim investicijama, obezbedimo uštedu energije- saopštio je Damjanov, i podsetio da je lokalna samouprava obezbedila studiju izvodljivosti za postrojenje koje bi kao energent koristilo biomasu. U tom slučaju daljinsko grejanje bi za više od 3.000 korisnika bilo duplo jeftinije nego što je sada. Damjanov je naglasio da je ušteda energije prioritet lokalne samouprave.

 

Krajem februara premijera mjuzikla “ Sava Savanović- vampirska simfonija“

Datum: 10.01.2012.

10.01.2012.

Repertoar Narodnog pozorišta upotpuniće mjuzikl pod nazivom „Sava Savanović- vampirska simfonija“  koji će po  tekstu Danice Nikolić režirati mladi beogradski reditelj  Nikola Zavišić- saopštio je direktor kikindskog Narodnog pozorišta Brane Marjanović i otkrio da je tekst pisan za potrebe ovog teatra i po želji ansambla i reditelja:


-Predložak je veoma duhovito napisan. Naši glumci naklonjeni su ovom žanru i muzički nadareni. Krajem februara publika će premijerno videti ovaj mjuzikl. Predstava će biti ponuđena selektorima Sterijinog pozorja i Festivala profesionalnih pozorišta Vojvodine čije će domaćin u aprilu biti Kikinda- najavljuje Marjanović, i dodaje da će
ovu sezonu obeležiće još tešnja saradnja kikindskog i vinkovačkog teatra.


 

„Besede Zoranu u čast“ neguju sećanje na velikog retoričara i političara

Datum: 10.01.2012.

10.01.2012.

Po sedmi put Demokratska stranka i Fondacija dr Zoran Đinđić organizuju takmičenje u besedništvu "Besede u Zoranovu čast". U znak sećanja na velikog retoričara, prvog demokratskog premijera Srbije, i predsednika Demokratske stranke dr Zorana Đinđića, i ove godine mladi ljudi između 18 i 30 godina, biće u prilici da okušaju svoje retoričke sposobnosti:


-Tema ovogodišnjeg takmičenja je citat Zorana Đinđića "Reforme u Srbiji mogu da uspeju samo ako osećanje nade i volje pobedi nad osećanjem praznog mudrovanja i cinizma". Promovišući vrednosti moderne i evropske Srbije koje je definisao upravo dr Zoran Đinđić, želimo da omogućimo mladim ljudima bez obzira na njihovu stranačku, nacionalnu, versku ili polnu pripadnost, da iskažu svoje liderske potencijale i unaprede veštine besedništva.Kvalifikaciono takmičenje u Kikindi održaće se 14. februara u Narodnom pozorištu u 18 sati.Zainteresovani do 10. februara mogu da se prijave na broj telefona 065-606-4016 ili putem mejla besednistvokikinda@gmail.com. Informacije o pravilima takmičenja, rasporedu kvalifikacija i načinu prijavljivanja možete pogledati na www.ds.org.rs/besednistvo - najavljuju iz Fondacije dr  Zoran Đinđić, i podsećaju da se ovom lepom manifestacijom neguju lepota javnog govora i tolerancija.
Kao i ranijih godina besede treba da traju između tri i pet minuta. Stručni žiri ocenjivaće originalnost i jasnoću besednikove poruke.