Datum: 24.11.2008.
- Sredstva iz opštinskog budžeta namenjena za kulturu u 2008. godini nisu problematična
u onom delu koji se odnosi na materijalne troškove i plate zaposlenih. U određenom
smislu, ovu poziciju jedino remeti promena cene električne energije, gasa za grejanje,
telefonskih troškova... Najveći problem je nedostatak novca za programe, gde je
planirano 9,5 miliona. Pare su potrošene do novembra i tu bi trebalo da primenimo
rebalans budžeta. Prema odluci Opštinskog veća, on bi trebalo da obezbedi dodatna
tri miliona dinara, što bi, kako smo planirali, bilo dovoljno za ovu godinu - kaže
Latinović i dodaje da će dodatnim parama biti ispraćena neka dešavanja u kulturi,
koja nisu bila planirana.
Koji je Vaš koncept, odnosno kako mislite da bi najbolje bilo utrošiti opštinski
dinar za kultirna zbivanja?
U resoru kulture, Skupština opštine ima tri pravca delovanja. Prvi se odnosi
na šest ustanova čiji je osnivač (Narodni muzej, Istorijski arhiv, Narodno pozorište,
„Tera“, Narodna biblioteka i Dom omladine). Imamo i dodatnu obavezu, isplata plata
zaposlenim u Akademskom društvu za megovanje
muzike „Gusle“ i KUD „Eđšeg“. To nam je najvažniji segment, gde ćemo se truditi
da obezbedimo kontinuitet rada tih institucija.Svake sedmice imamo najmanje tri kulturna
događaja u gradu. Utorak i subota - pozorišne predstave, četvrtkom je neko književno
veče u Narodnoj biblioteci, dok, sve češće, imamo neku izložbu ili predavanje u Domu
omladine.
Drugi pravac nam je podržavanje i animiranje svih drugih činilaca u kulturi, mislim
na pojedince - književnike, slikare i druge stvaraoce, koji su uključeni u kulturni
milje. Tu su i udruženja građana, odnosno seoska kulturno-umetnička društva, pre svega
ona na selu, nevladine organizacije...
Treći pravac predviđe osnivanje neke vrste fonda za samostalne umetnike iz kojeg
bi im se uplaćivalo zdravstveno i socijalno osiguranje. Time bismo više uključili
i animirali pojedince, kulturne poslenike i stvorili im sigurniji prostor iskazivanje.
Smatramo da bi iz svega toga trebalo da se iznedri nekakav seriozniji program
i u Kikindi, i van nje, odnosno da u Kikindu dovedemo nešto što je značajno, atraktivno
i dobro, poput učesnika na Memorijalnom bluz, džez i rok festivalu. Sa druge strane,
iz Kikinde bi trebalo da „izvučemo“ ono najbolje i prikažemo u drugim sredinama.Naš
stav je da podržavamo neke projekte u punom iznosu, ali ne i ceo program za određeni
period.Na primer, Pozorište planira pet predstava, tri ćemo podržati u punom iznosu,
za dve se moraju snaći. Tako će i Narodna biblioteka dobiti novac za polovinu knjiga
koje su u planu. Ostali novac moraju da pronađu na drugom mestu. Tu mislim i na
ostale kulturne institucije.